Ovom metodom, poznatom kao neuromodulacija, moguće je "vratiti sat unazad" kod parkinsonove bolesti, esencijalnog tremora i distonije i ponovo reći “da” životu.
Detaylı Bilgi İçin
Videoyu İzleyin
Popunite obrazac, pozvaćemo vas
PARKINSONOVA BOLEST – CENTAR ZA POREMEĆAJE POKRETA
Sve tretmane i programiranja stimulacije izvodi vanredni profesor dr. Ali ZIRH, specijalista neurohirurgije s preko 2.000 operacija poremećaja pokreta, više od 1.450 operacija duboke moždane stimulacije, te sa više od 30 godina kliničkog iskustva, uz podršku svog tima neurologa specijaliziranih za poremećaje pokreta.
Iskusne ruke
Hirurgija duboke moždane stimulacije u Turskoj
Duboka moždana stimulacija (DBS) je revolucionarna metoda u liječenju Parkinsonove bolesti, distonije i tremora. U Turskoj, prof. dr. Ali Zırh je prepoznat kao vodeći stručnjak koji je hiljadama pacijenata donio nadu i pozicionirao zemlju kao međunarodni referentni centar u ovoj oblasti.
Šta duboka moždana stimulacija mijenja u životu pacijenta?
Naš pacijent s Parkinsonovom bolešću dijeli svoje iskustvo sa tretmanom duboke moždane stimulacije, dok prof.dr.Ali Zirh odgovara na najčešća pitanja.
Prof. Dr. Tahsin Ali ZIRH
Profesor dr. Ali Zırh ima više od 30 godina kliničkog i hirurškog iskustva u oblasti funkcionalne neurohirurgije, uključujući i stručna usavršavanja na Univerzitetu Johns Hopkins. Tokom svoje karijere izveo je više od 2.000 operacija, od čega 1.450 operacija duboke moždane stimulacije (DBS) kod pacijenata s poremećajima pokreta. Zahvaljujući tim postignućima, dr. Zırh je postao jedan od vodećih stručnjaka za hirurško liječenje poremećaja pokreta u Turskoj, a njegov centar je stekao status Međunarodnog centra za obuku i referentne usluge.
Rođen je u Ankari 1960. godine, diplomirao na Univerzitetu Hacettepe, a specijalizaciju iz neurohirurgije završio je 1994. godine. Od povratka iz Sjedinjenih Američkih Država 1997. godine, izvodi napredne operacije duboke moždane stimulacije u Američkoj bolnici VKV i aktivno doprinosi razvoju ove oblasti kroz učešće u međunarodnim naučnim aktivnostima.
Duboka moždana stimulacija (DBS) je sistem od tri dijela: elektrode u mozgu, produžne žice i stimulator ispod kože. Sistem šalje električne impulse u mozak kako bi ublažio simptome neuroloških bolesti.
DBS se koristi kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću koji ne reaguju na lijekove, te kod esencijalnog tremora i distonije.
Operacija se radi u lokalnoj anesteziji dok je pacijent budan, traje oko 3–3,5 sata, a na kraju se koristi kratkotrajna opća anestezija za postavljanje stimulatora.
Šta je duboka moždana stimulacija?
Koje bolesti se liječe?
Kako se izvode operacije?
Koliko dugo stimulatori funkcionišu?
Punjenje izvana omogućava trajanje od 20–25 godina. Nepunjivi uređaji traju 4–6 godina kod Parkinsona i 2–4 godine kod distonije.
Kome je DBS namijenjena?
Nije svaki pacijent s Parkinsonom kandidat; detalje objašnjava prof. dr. Ali Zırh.
Parkinsonova bolest je progresivni neurološki poremećaj koji zahvata CNS. Glavni simptomi su tremor, ukočenost mišića i usporeni pokreti. Obično se javlja kod osoba starijih od 60 godina. Liječenje uključuje lijekove (levodopa, dopaminski agonisti), hirurške metode (DBS) i fizikalnu terapiju.
LIJEČENJE PARKINSONOVE BOLESTI
Postoji li lijek za Parkinsonovu bolest?
Trenutno ne postoji konačan lijek za Parkinsonovu bolest. Međutim, simptomi se mogu značajno ublažiti uz pomoć lijekova, programa vježbanja, promjena načina života, te u uznapredovalim slučajevima primjena duboke moždane stimulacije. Rano postavljanje dijagnoze i multidisciplinaran pristup povećavaju uspješnost liječenja.
Je li pronađen lijek za Parkinsonovu bolest?
Lijek koji u potpunosti liječi Parkinsonovu bolest još uvijek nije razvijen. Ipak, bolest se danas može uspješno kontrolisati uz pomoć medikamenata, fizičkih vježbi, prilagođene prehrane i određenih hirurških zahvata. Posebno je važno rano otkrivanje bolesti, jer ono znatno doprinosi uspješnosti terapije. Naučna zajednica i dalje aktivno radi na pronalasku trajnog rješenja.
Šta nude tehnološki napreci?
Zahvaljujući novim elektrodama za duboku moždanu stimulaciju koje su nedavno uvedene u praksu, danas je moguće precizno podešavati smjer i jačinu električne struje koja se prenosi u mozak. Savremena tehnologija, uključujući primjenu vještačke inteligencije, dodatno olakšava izračune tokom operacije i finu prilagodbu električnih parametara kod pacijenata.
Zašto se ugrađuje uređaj za duboku moždanu stimulaciju (DBS)?
Duboka moždana stimulacija koristi se prvenstveno za liječenje poremećaja pokreta poput Parkinsonove bolesti, distonije i esencijalnog tremora. Ovaj uređaj smanjuje jačinu simptoma kao što su tremor, ukočenost mišića i usporeni pokreti tako što šalje električne impulse u specifične dijelove mozga. DBS je vrlo efikasan kod pacijenata koji više ne reagiraju na medikamentoznu terapiju.
Šta utiče na uspješnost operacije duboke moždane stimulacije?
Kod ovih operacija neophodno je precizno locirati ciljano područje u mozgu veličine svega 2–3 mm i tačno postaviti elektrode. U iskusnim rukama, najsigurnija metoda za postizanje izuzetno uspješnih rezultata uz minimalne rizike jeste tehnika mikroelektrodnog snimanja i stimulacije. Ova tehnika omogućava najtačnije pozicioniranje i predstavlja zlatni standard među hirurškim metodama.
Kako teče oporavak nakon DBS operacije?
Uređaj za duboku moždanu stimulaciju se aktivira nekoliko dana nakon operacije. Tokom naredne 2–3 sedmice, kroz ambulantne kontrole, podešavaju se stimulacijski parametri kako bi se postigle optimalne vrijednosti. Kod pacijenata s distonijom, ovaj period podešavanja može trajati i do 4–6 sedmica.
Budući da DBS djeluje poput lijeka, pri svakom podešavanju uređaja potrebno je prilagoditi i dozu terapije. Nakon početnog perioda programiranja, pacijenti se pozivaju na kontrolu nakon 1,5 do 2 mjeseca, a zatim svakih 3–4 mjeseca tokom godine.
Šta se mijenja nakon duboke moždane stimulacije?
Duboka moždana stimulacija može se opisati kao "vraćanje sata bolesti unazad". Pacijenti koji boluju od Parkinsonove bolesti desetak godina mogu se zahvaljujući DBS terapiji vratiti u fazu ranih simptoma. Iako bolest nije izliječena, motorički simptomi se značajno poboljšavaju. Mnogi pacijenti ponovno mogu živjeti samostalno, vratiti se u društveni život, pa čak i nastaviti obavljati svoj posao.
Kako se DBS razlikuje od drugih metoda liječenja poremećaja pokreta?
DBS je potpuno kontrolisana, programabilna, podesiva i reverzibilna metoda liječenja. Po potrebi, električne postavke se mogu promijeniti, smanjiti ili u potpunosti isključiti. Također, ukoliko se u budućnosti razvije efikasnija metoda liječenja, DBS ne predstavlja prepreku za primjenu novih terapija.
Može li se DBS primijeniti kod starijih pacijenata?
Sama dob pacijenta nije prepreka za izvođenje duboke moždane stimulacije. Odluka se donosi na osnovu brojnih faktora: odgovora na lijekove, mentalnog stanja pacijenta, strukture mozga i dostupnosti drugih opcija liječenja. Ponekad se operacija ne preporučuje ni mlađim pacijentima, dok se kod starijih može pokazati kao optimalno rješenje. Potrebna je detaljna evaluacija kako bi se procijenila podobnost za operaciju.
Koliko košta operacija duboke moždane stimulacije?
Trošak DBS operacije može varirati u zavisnosti od više faktora, uključujući upotrijebljenu medicinsku opremu, zdravstvenu ustanovu koja izvodi zahvat i opšte zdravstveno stanje pacijenta. Za tačne i ažurirane informacije preporučuje se da direktno kontaktirate zdravstvenu ustanovu. Za detalje, možete ispuniti kontakt obrazac.
Da li troškove DBS operacije pokriva Zavod za zdravstveno osiguranje?
Zavod za zdravstveno osiguranje (ZZO) pokriva troškove uređaja i hirurškog zahvata za pacijente kod kojih je indikacija za DBS ispravno postavljena. Budući da je naša bolnica privatna ustanova, može se naplatiti dodatna participacija u zavisnosti od vrste operacije, korištene tehnike i potrebnog materijala. Nakon detaljne kliničke procjene, pacijent i njegova porodica će biti obaviješteni o ukupnim troškovima liječenja.
Najčešće postavljana pitanja
Popunite obrazac, pozvaćemo vas
